Rođen u Zagrebu 1948. Odrastao u Šibeniku, a studij Filozofije i Povijesti umjetnosti završio u Zagrebu. Nakon toga radi kao predavač u gimnaziji a potom u srednjoj školi u Samoboru. Umirovljen iz političkih razloga, sredinom 80tih. Otada, u privremenom smještaju, živi u jednoj ruševini, od male mirovine i bavi se rješavanjem raznovrsnih znanstvenih problema odabranih na osnovu inspiracije.
Petar Bosnić Petrus (1948.), profesor filozofije i povijesti umjetnosti. Po mišljenju nekih filozofa, izveo je revoluciju, odnosno svojevrstan kopernikanski obrat u filozofiji, otkrivanjem i uspostavljanjem tetradičke dijalektike. A po mišljenju nekih od najpoznatijih današnjih ekonomista i "veliku sintezu ekonomske znanosti". Projektom gravifugalne letjelice i ukazivanjem na jednu fundamentalnu grešku u matematičkom aparatu Einsteinove teorije, prof. Petrus izaziva nervozu, animozizet i odbijanje kod većine fizičara. Mali je, takoreći zanemariv, broj znanstvenika koji prihvaćaju njegove teorije. Ovi, pak, tvrde da se tu radi o epohalnim stvarima koja vraćaju vjeru u moć znanosti i u stvaralačku moć kritičkog duha.
Petrus, sam za sebe, tvrdi da je najveći bijednik svog vremena. Nema stalnog boravišta. Trenutno stanuje u jednoj napuštenoj kući u gradiću Samoboru u Hrvatskoj. Od imovine ima samo vrlo skromnu, priručnu biblioteku. Hrani se uglavnom vjerom, kako sam kaže, a živi iz dužnosti. Također tvrdi da je čudo to što je još živ, jer je to u suprotnosti sa prirodnim zakonima. U domovini je prilično poznat, iako je njegovo ime dosta strogi tabu, ili predmet zavjere šutnje.